Osvrt na treći dan 9. UONEDU internacionalne konferencije “Online učenje: Uloga tehnologije i socijalnih faktora”
Sarajevo, 13. juni 2026.
Treći dan 9. UONEDU međunarodne konferencije protekao je u znaku umjetne inteligencije, digitalnih inovacija i savremenih pristupa obrazovanju. Konferencija je održana u hibridnom formatu, uz online učešće međunarodnih stručnjaka i aktivnosti realizirane u Sarajevu, u prostorijama House of Finance, UONEDU Centra i SmartsWay-a u Sarajevu.
Učesnici iz Evrope, Sjeverne Amerike, Azije i Afrike razmijenili su iskustva i istraživačke nalaze o ulozi tehnologije u obrazovanju, ekonomiji i društvenom razvoju, potvrđujući da digitalna transformacija ostaje jedno od najvažnijih pitanja savremenog društva.
Prva sesija bila je posvećena odnosu tehnologije, obrazovanja i umjetne inteligencije. Sesiju je otvorio prof. dr. Shyam Akashe, dekan za međunarodnu saradnju i projekte na ITM University Gwalior u Indiji, te jedan od istaknutih istraživača u oblasti elektronike, komunikacijskih tehnologija i umjetne inteligencije. U predavanju “Tehnologija, edukacija i umjetna inteligencija” govorio je o transformativnom uticaju umjetne inteligencije na obrazovanje, istraživanje i društvo, naglašavajući da etika u analitici podataka i AI sistemima više nije pitanje izbora, već nužan regulatorni i razvojni zahtjev. Posebno je istakao potrebu za usklađivanjem naučnih i tehnoloških praksi sa međunarodnim standardima i zakonodavnim okvirima, poput Evropskog akta o umjetnoj inteligenciji (EU AI Act) i standarda ISO/IEC 42001, kako bi se osigurala transparentnost, pravednost i odgovornost u razvoju i primjeni AI tehnologija. Prema njegovim riječima, konačna odgovornost za odluke donesene uz podršku umjetne inteligencije mora ostati u ljudskim rukama, uz snažnu podršku regulatornih mehanizama i etičkih principa. Oslanjajući se na dugogodišnje iskustvo u naučnoistraživačkom radu i razvoju tehnoloških inovacija, ukazao je na i na potrebu da obrazovne institucije aktivno učestvuju u oblikovanju digitalne budućnosti kroz interdisciplinarni pristup koji povezuje tehnologiju, nauku i obrazovanje.
Posebnu pažnju učesnika privukla su izlaganja posvećena praktičnoj primjeni umjetne inteligencije. Almin Zolotić, osnivač kompanije Zologic iz Holandije i kreator AI rješenja za digitalnu trgovinu govorio je o konkretnim mogućnostima korištenja AI tehnologija u savremenom društvu, predstavljajući niz primjera iz prakse koji se odnose na etičke smjernice, regulatorne okvire i ograničenja povezana sa sve širim djelovanjem digitalnih tehnologija i interneta. Njegovo izlaganje otvorilo je važna pitanja odgovorne primjene umjetne inteligencije, zaštite korisnika i potrebe za usklađivanjem tehnološkog razvoja s međunarodnim standardima i pravilnicima.
Nadovezujući se na ove teme, predstavnici kompanije Cognios iz Srbije, Đurađ Đurić i Dejan Karavla, predstavili su savremena tehnološka rješenja i iskustva iz razvoja inteligentnih digitalnih platformi. Kao primjer inovativne primjene umjetne inteligencije predstavili su primjer primjene generativne umjetne inteligencije, konverzacijskih sistema i automatizacije poslovnih procesa, pokazujući kako AI tehnologije mogu unaprijediti komunikaciju, korisničku podršku i donošenje odluka u različitim sektorima. Kroz praktične primjere istaknuli su i značaj digitalne transformacije i sve veću ulogu umjetne inteligencije u razvoju savremenih organizacija, te kako organizacije mogu unaprijediti komunikaciju, korisničku podršku i procese donošenja odluka u oblastima obrazovanja, finansijskih usluga i poslovanja. Njihovo izlaganje posebno je istaklo značaj povezivanja inovacija, umjetne inteligencije i digitalne transformacije u različitim sektorima, uključujući obrazovanje i poslovanje. Diskusija koja je uslijedila dodatno je otvorila pitanja odnosa između nauke, umjetne inteligencije i međunarodnih regulatornih okvira, kao i njihove praktične primjene u svakodnevnom radu organizacija i institucija.
Tokom druge sesije poseban fokus stavljen je na uticaj tehnologije na procese učenja i društvene odnose. Psihoterapeut i edukator Patrick Boland iz Sjedinjenih Američkih Država govorio je o socijalnim i emocionalnim aspektima tehnologije u obrazovanju, ističući važnost očuvanja ljudske interakcije u digitalnom okruženju. Boland je prezentirao studiju slučaja o analizi posljedica preopterećenja ljudi medijima i medijskim sadržajima. Potom je Afnisa Brutus iz Malezije podijelila iskustva i izazove online obrazovanja iz međunarodne perspektive i uloge studenta u procesu obrazovanja, te se naglasila važnost pronalaženja dobrih edukatora i centara učenja, koji vode računa o opterećenosti učenika/studenta da bi se ostvarili dobri rezultati.
Značajnu pažnju učesnika privukla su izlaganja posvećena primjeni umjetne inteligencije u formalnom obrazovanju. dr. sci. Aida Omersoftić govorila je o mogućnostima korištenja AI alata menadžera i lidera u osnovnim i srednjim školama, ističući značaj obrazovanja lidera u praćenju trendova u obrazovanju. Ostajući na polju formalnog obrazovanja, nadalje profesorica Andreine Ramos iz Venezuele predstavila je mogućnosti primjene umjetne inteligencije u učenju stranih jezika u osnovnim i srednjim školama, donoseći zaključke studije koje je provodila u formalnom obrazovanju i rezultate. Naime ona je je postigla odlične rezultate učenjima stranog jezika sa učenicima pod kontrolisanim uslovima korištenja AI, te je dala preporuke o načinima korištenja u školama. Praktičnu dimenziju i dobar primjer iz prakse dala je i prezentacija profesorice Lejle Đelilović, magistrantice sa Univerziteta u Sarajevu i članice UONEDU-a, koja je predstavila iskustva primjene hibridnog modela učenja njemačkog jezika na nivou A1 u cjeloživotnom obrazovanju Predstavljeni rezultati pokazali su potencijal kombinovanja online i klasične nastave u učenju stranih jezika. Diskusija je otvarala pitanja o velikom fokusu na tehnologiju, umjesto na sam proces obrazovanja i holističku prirodu obrazovanja. Zaključak diskusije donosi da se nužno moraju odvojiti polja podučavanja umjetne inteligencije i podučavanja ljudi, a koja se nameću kao nove perspektive i horizonti.
Nadalje, doktoratica Aida Falan sa Univerziteta Sarajevo School of Science predstavila je potencijal naprednih tehnologija i umjetne inteligencije u finansijskom sektoru te njihov doprinos razvoju inkluzivnije ekonomije. Falan je na primjeru studije slučaja izložila i modele primjene alata u praksi. Diskusija je otvorila raspravu uloge obrazovanja u ovom polju, te posljedice ukoliko jedno društvo ne razvije digitalne kompetencije. U istom tonu potrebe i uloge obrazovanja i razvoja digitalnih kompetencija kod populacije mladih imali smo čast ugostiti međunarodni istraživački tim iz Tunisa, kojeg su činile Sahar Mesfar i Amina Omrane, koje su predstavile rezultate istraživanja o uticaju elektronske usmene komunikacije na ponašanje online potrošača, ukazujući na rastući značaj digitalne reputacije i povjerenja u elektronskom poslovanju. Profesorice Sahar Mesfar i Amina Omrane su predstavile istraživanje o uticaju elektronske usmene komunikacije (e-WOM) na usvajanje mobilne aplikacije D17 među studentima. Rezultati su pokazali da online preporuke, inovativnost korisnika i digitalno povjerenje značajno utječu na spremnost studenata da koriste digitalne usluge, dok kredibilitet izvora informacija nije imao presudan uticaj. Istraživanje je naglasilo važnost prilagođenih digitalnih strategija za povećanje povjerenja i angažmana mladih korisnika u online okruženju.
Program trećeg dana zaključen je izlaganjem dr. sci. Elane Haviv iz New Yorka, koja je predstavila međunarodni istraživački tim i poziv vezan za edukaciju u digitalnom dobu, a koja se tiče uloge tehnologije, pedagogije/andragogije i socijalnih faktora na platformi Frontiers (engl. „Educators in the Digital Age: The Role of Technology, Pedagogy and Social Factors“). U svom obraćanju naglasila je važnost interdisciplinarnih istraživanja, koja povezuju tehnologiju, pedagogiju i društvene faktore u oblikovanju budućnosti obrazovanja.
Treći dan konferencije još jednom je potvrdio da umjetna inteligencija i digitalne inovacije predstavljaju ključne pokretače promjena u obrazovanju i društvu. Kroz razmjenu znanja i iskustava učesnika iz različitih zemalja svijeta, 9. UONEDU međunarodna konferencija nastavila je graditi prostor za međunarodnu saradnju, razvoj inovativnih ideja i promociju kvalitetnog obrazovanja u digitalnom dobu.